Preventivni ginekološki pegledi su od izuzetnog značaja za rano otkrivanje asimptomatskih oblika raznih oboljenja koja se mogu javiti. To pre svega podrazumeva da se jednom godišnje, ili ćešće ako to lekar savetuje, uradi standardni pregled i Papanikolau test sa kolposkopijom. 

Ovaj standardizovani pregled i test mogu značajno uticati na dijagnostiku i pokazati aktuelno stanje pacijentkinje koje nekada neće zahtevati dalje analize i terapiju, dok će u određenim slučajevima zahtevati nastavak dijganostike i lečenje.

Kada postoje određena odstupanja na rezultatima PAPA (Papanikolau) testa idikovano je raditi biopsiju grlića materice. Ali to nije i jedini slučaj. 

O tome kada se radi, kako se radi, gde se izvodi i zašto se smatra važnom dijagnostičkom metodom pročitajte u nastavku. 

Šta podrazumeva ova dijagnostička metoda?

Biopsija grlića materice predstavlja pre svega dijagnostičku metodu odnosno proceduru, ali se ona sve češće primenjuje i kao terapijska.

Podrazumeva uzimanje uzroka tkiva sa vaginalne porcije grlića materice koji se kasnije šalje na histopatološki pregled. Tim putem treba da se utvrdi da li postoje maligne promene na ćelijama ili ako eventualno postoje promene koje mogu da se razviju u karcinom (prekancerogeno stanje ili displazije). 

Neretko se dešava u praksi da se zajedno sa njom izvodi i endocervikalna kiretaža ili kiretaža materične šupljine. 

Kada se izvodi i šta podrazumeva priprema?

Najčešća indikacija za biopsiju grlića materice predstavlja odstupanje koje se može javiti na rezultatu PAPA testa, a odmah iza njega nalaze se odstupanja koja se mogu utvrditi kolposkopskim pregledom i koja jednako mogu da budu alarm za uzbunu.

Biopsija grlića materice u zavisnosti od toga gde se radi i pod kojim uslovima (u odnosu na vrstu anestezije) uglavnom ne zahteva posebne pripreme pacijentkinje. Važno je da nije prisutno menstrualno krvarenje, kao i da se najmanje 24 sata pre pacijentkinja suzdrži od seksualnih odnosa i da ne koristi nikakve tampone, vaginalne kreme ili vaginalete.

Ono što je obavezno jeste da se donese potvrda o krvnoj grupi, popunjava se određeni upitnik o zdravstvenom stanju, a ako se radi u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji potrebno je da se četiri sata pre zakazane intervencije ne unose hrana i piće. 

Pregled i mišljenje antesteziologa biće potrebno ukoliko se intervencija izvodi u opštoj anesteziji.

Kako izgleda procedura?

Po dobijanju uputa od strane izabranog ginekologa pacijentkinja dolazi u zakazanom terminu na biopsiju. Ova intervencija izvodi se obično stacionarno u lokalnoj, paracervikalnoj analageziji ili kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji. 

Izvodi se dok pacijentkinja leži na standardnom ginekološkom stolu. Ona neće osetiti bol jer će biti pod dejstvom anestetika, ali će osetiti da se nešto dešava.

Lekar će prvo vaginu ekartirati i fiksirati kugl-cangom, nakon čega će antiseptičnim rastvorom obrisati zid vagine i posebnim sterilnim kleštima (tzv. ,,omčicama“) uzeti isečak odnosno uzorak za pregled i analizu, obično i više uzoraka. Uzima se deo tkiva iz zone koja je preglednom definisana kao sumnjiva i rizična.

Kako izgleda oporavak?

Oporavak je nakon ove intevencije je relativno brz i uglavnom se žene istog dana otpuštaju kući. Ipak, i u ovom slučaju oporavak može zavisiti od vrste anestezije koja je primenjena. 

Uobičajeno je da par dana nakon intervencije žene osete oskudno krvarenje i dok ono traje ne savetuje se sedenje u kadi, seksualni odnosi, plivanje i slično. Tuširanje je omogućeno neposredno nakon dolaska kući. Ređe se može javiti i nelagodnost poput blažeg menstrualnog bola.

U skladu sa procenom lekara mogu se ordinirati i antibiotici radi prevencije i zaštite, a to je češći slučaj kada se uz biopsiju grlića materice rad i endocervikalna kiretaža ili kiretaža materične šupljine.

Retko su zabeležene komplikacije nakon ove intervencije i one se mogu odnositi na ozbiljnije krvarenje tokom i 24 sata nakon biopsije, a ekstremno retko može se javiti infekcija.

Pacijentkinja se može vratiti uobičajenim aktivnostima i dnevnim navikama istog dana. 

Šta sa dobijenim rezultatima?

Rezultat biopsije grlića materice predstavlja histopatološki nalaz odrstanjenog uzorka koji definiše prirodu promene koja postoji što omogućava da se uspostavi krajnja dijagnoza. To samim tim znači da će se odrediti tok i način lečenja. 

Ukoliko rezultat bude takav da nema zabeleženih patoloških promena lekar će najverovatnije predložiti ponavljanje PAPA testa nakon određenog protoka vremena. 

Ako je histopatološki rezultat takav da pokazuje promene manjeg stepena (CIN 1) onda se može predložiti ponovljeni kontrolni PAPA test ili eventualno konizacija što zavisi od više faktora. Obično ovakav nalaz ukazuje na nizak rizik od nastanka karcinoma, stanje prolazi spontano bez terapije, ali je to potrebno utvrditi kontrolnim testovima nakon 4-6 meseci. 

Kod promena težeg stepena (CIN 2 i CIN 3) histopatološkog nalaza obično se radi konizacija. To znači da su prisutne predkanceroze, odnosno promene koje prethodne nastanku karcinoma.

I postoji još jedna mogućnost, a to je dijagnoza kancerogenih promena. 

Zbog svega toga preventivni pregledi su od izuzetnog značaja u ovom slučaju kada blagovremeno odrađena biopsija grlića materice može dati rezultate koji mogu biti presudni za dalje praćenje ili tok lečenja. Svakako izabrani ginekolog treba da pogleda dobijene nalaze i da svoje mišljenje i predlog u vezi daljeg lečenja.