Svaka žena nakon porođaja treba da posveti posebnu pažnju ishrani, kako zbog sopstvenog, tako i zbog zdravlja odojčeta. Pravilna ishrana dojilja i porodilja smanjuje broj infekcija posle porođaja i znatno poboljšava fizičko i mentalno zdravlje majke. Da bi i beba bila zdrava i da bi se normalno razvijala i rasla, žena pravilnom ishranom treba da obezbedi laktaciju i uredno lučenje mleka. Mi to znamo, i zato smo kreirali specifičan plan i program za aktivne mame.

U svakom slučaju, evo šta svaka porodilja treba da zna o ishrani ako želi da se što pre vrati u staru formu, ali i da svojoj bebi obezbedi dovoljne količine kvalitetnog majčinog mleka.

Koja je hrana dobra za laktaciju

Nakon porođaja, žena u proseku proizvede oko 850 ml mleka dnevno, čija vrednost iznosi oko 600 kalorija.  

Majčino mleko je po svemu idealna hrana za bebu. Ono je kompletno i uravnoteženog sastava, zaštićeno od kontaminacija (zagađivača), sadrži supstance sa antiinfektivnim svojstvima i odgovarajuće je temperature. Osim toga, ekonomično je. Majčinim mlekom obezbeđuje se optimalna ishrana odojčeta koja zadovoljava sve njegove potrebe, izuzev u vitaminu D. Međutim, ukoliko je ishrana dojilje nepravilna i nekvalitetna, majčino mleko može da bude oskudno i vitaminom C, koji je veoma važan za pravilan razvoj bebe i za zaštitu njenog preslabog organizma.

U nekim slučajevima kod majke može da dođe do smanjene laktacije. Smanjeno lučenje mleka ili hipogalaktija predstavlja stanje kada se u majčinim dojkama ne stvara dovoljno mleka i tada je potrebno stimulisati njegovu proizvodnju. Ovde ishrana dojilja ima veoma važnu ulogu, a uzimanje određenih namirnica može stimulisati laktaciju.

Za pojačano lučenje mleka kod dojilja preporučuju se domaće čorbice od povrća, ječma i zobi, sveže ceđeni voćni sokovi, mleko, slab čaj i, naravno, što više tečnosti. Evo i jednog starog narodnog recepta za pripremu boze koja stimuliše laktaciju.

Recept: boza sa sojinim brašnom za laktaciju

Potrebno je 375 gr kukuruznog brašna, 125 gr sojinog brašna, 5 l vode, 20 gr svežeg pekarskog kvasca i 500 gr šećera.

Pomešati kukuruzno i sojino brašno, preliti mlakom vodom i ostaviti da stoji nekoliko sati (najbolje preko noći). Kad odstoji, mešavinu kuvati na umerenoj vatri oko 120 minuta, uz često mešanje. Zatim ostaviti da se ohladi. U međuvremenu usitniti kvasac, dodati mu malo šećera i 2 dl mlake vode. Izmešati i sipati u brašno, pokriti i ostaviti da odstoji do sledećeg dana. Zatim tečnost procediti kroz platno. Bozu možete zasladiti po ukusu i odložiti je u frižider, gde može da se čuva najduže 3-4 dana.

Kako treba da se hrani porodilja?

Porodilja mora svom organizmu da obezbedi dodatnih 450-500 kalorija, odnosno ukupno između 2.500 i 3.000 kalorija dnevno, u zavisnosti od rezervi koje je organizam žene uspeo da sačuva tokom trudnoće u vidu deopa masnih naslaga, kao i u zavisnosti od njene fizičke aktivnosti.

Odmah nakon porođaja ishrana porodilje mora da bude lagana i više tečna. U jelovnik uvrstite mleko, sokove od sveže ceđenog voća, voćne kompote, keks, čorbe od povrća i pasirano povrće. Međutim, već u drugoj nedelji po porođaju, ishrana treba da bude raznovrsna i mešovita. Neke žene koje su „nabacile“ previše kilograma primenjuju i dijetu za dojilje.

Belančevine i ugljeni hidrati

Potrebe za belančevinama su povećanje. Sve dok traje period dojenja, ženi je potrebno 1,7 gr belančevina po kilogramu telesne težine, a od ukupne količine belančevina jednu trećinu treba da čine belančevine životinjskog porekla, iz mesa, mleka i jaja.

Nepohodno je i unošenje ugljenih hidrata da bi se održale normalne koncentracije laktoze i masnih kiselina u mleku. Pritom, glavni izvor ugljenih hidrata treba da budu voće i povrće, a ne samo hleb, žitarice i mahunarke. Od ukupne kalorijske vrednosti dnevnog obroka, ugljeni hidrati treba da obezbede 50 do 60 procenata.

Masti

Masti u ishrani dojilje treba da učestvuju sa 20 do 30 odsto, od čega bar 10 procenata moraju da budu zastupljene polizasićene masne kiseline. One su ključne za normalan rast i razvoj nervnog tkiva i intelektualnih sposobnosti odojčeta. Najviše ih ima u soji, maslinovom i bundevinom ulju, ali je ubedljivo najvažniji njihov izvor riba, koja se preporučuje 2-3 puta nedeljno.

Vitamini i minerali

Vitamini su veoma važni u ishrani deteta, zbog čega dojilje treba da jedu što više hrane bogate vitaminima.

Kod majki koje doje, povećane su potrebe za vitaminima B-kompleksa i vitamnom C. Potrebe za vitaminom C mogu se podmiriti kozumiranjem svežeg voća i povrća, a za B vitaminom kozumiranjem žitarica, proizvoda od integralnog brašna, mesa. Takođe, bogat izvor vitamina B je i pivski kvasac.

Za vreme dojenja pojačane su i potrebe za vitaminima A,E i D. Međutim, ako se majka tokom trudnoće pravilno hranila, u njenom organizmu postoji depo ovih vitamina, pa čak i u slučaju da ih majka ne unosi dovoljno, oni će se izlučivati u mleko iz stvorenih zaliha.

Minerali – gvožđe, bakar, hrom, magnezijum i fluor se kod dojilja izlučuju u minimalnim količinama, pa je potreba za njima povećana, tačnije ista kao i u vreme trudnoće. Jod, mangan i selen treba unositi preko jodirane kuhinjske soli, nekih vrsta povrća kao što je kelj i preko integralnih žitarica. Potrebe za kalcijumom su povećane za oko 550 mg, a za fosforom za 440 mg u odnosu na potrebe od 800 mg, koliko je potrebno organizmu van trudnoće.

Hrana koja se ne preporučuje dojiljama

Izvesne namirnice treba izostaviti jer mleku daju neprijatan ukus. To su, pre svega, meso divljači, konzervisana mesa, ljuti začini, crni i beli luk. Takođe, određene namirnice koje jede majka mogu da budu uzročnik grčeva kod beba, poput mahunarki, kupusa, brokolija, citrusnog i jezgrastog voća, masne i začinjene hrane, pa njihov unos treba da bude strogo kontrolisan. Od tečnosti, upotrebu kafe treba svesti na minimum, dok alkohol i gazirane napitke treba potpuno eliminisati.