Danas smo svi svesniji više nego ikada koliko pravilna i zdrava ishrana utiče na naš svakodnevni život, pa i njegov kvalitet u smislu očuvanja zdravlja i sprečavanja bolesti. Neka hronična stanja i oboljenja se jednostavno ne mogu rešiti dostupnim lekovima, ili se bar ne mogu dovoljno trajno sanirati. Zato je bitno da što bolje pazimo na svoju ishranu i time sačuvamo sebe bolesti, a usput i poboljšamo svoje dnevno funkcionisanje. 

Zašto ljudi sve više posećuju nutricioniste?

Ljudi su postali svesniji toga koliko zapravo uticaja hrana ima na funkcionisanje našeg organizma, iako je to nešto što smo podsvesno oduvek znali, sada je to prilično dostupna informacija za sve koja nam lebdi nad glavom: hrana je gorivo za naše telo. 

Ako organizmu damo kvalitet, on će bolje obavljati svoje funkcije – toliko je prosto. 

Vidimo da se ljudi danas češće odlučuju da promene ishranu i stil života i većina traži najzdraviji način za gubljenje kilograma. Svesni smo da moramo pojačati unos proizvoda koji će da saniraju neke posledice nepažnje ili zakačenih bolesti, a kada te izvore iscrpimo, onda se obraćamo farmakologiji za pomoć. Taj pristup nije preterano nov ali jeste izgubio popularnost u nekom trenutku.

Dijabetes, gojaznost, insulisnska rezistencija i čak neke imunološke bolesti su često proizvod loše ishrane, te se ljudi koji obole od toga i obraćaju nutricionistima za pomoć. 

Da li smo sami krivi za gojaznost?

Najčešći uzrok gojaznosti, kako kod odraslih tako i kod dece, jeste previsoki unos kalorija u odnosu na njihovu potrošnju. Ono što se dešava jeste da ćelije prikupljaju mast, koja je u solidnoj meri neophodna za dobro funkcionisanje organizma, ali ako se ne troši u određenoj količini, mast se taloži i taloži ono što nazivamo masnim tkivom.

Ipak treba da budemo svesni i toga da postoji ogroman broj uzročnika gojaznosti, poput hormonskih problema, gojaznosti usled korišćenja određenih lekova, gojaznost nastala stresom ili mentalnim oboljenjima. Za sve ove probleme treba imati empatije, i svi oni treba da se saniraju što pre kako bi osoba mogla da ima što kvalitetniji život bez dobro poznatih opasnosti i rizika koje gojaznost nosi sa sobom, kao što su srčani problemi, problemi sa kostima i drugim organima.

Dijabetes, karcinom i insulinska rezistencija – ko je odgovoran?

Insulinska rezistencija i Dijabetes tip 2 obično dolaze u paru, s tim da je dijabetes posledica insulinske rezistencije. Nije pravilo da ljudi koji boluju od dijabetesa budu gojazni, iako se to često dešava jer je jedan od klasičnih uzročnika – prevelik unos loše hrane. 

S obzirom na to da danas možemo videti pojavu insulinske rezistencije kod ogromnog broja mladih, možemo zaključiti da je ishrana postala drastično lošija, ili da su svi ostali faktori poput zagađenja vode i vazduha postali previše uticajni i da u kombinaciji sa lošom ishranom, deca više oboljevaju od insulinske rezistencije.

Što se tiče karcinoma, unos hrane koja je loša po organizam samo povećava šanse za razvitak karcinoma u nekim organima pogotovo jer živimo u prilično lošim ekološkim uslovima koji utiču na celokupno stanje organizma.

Šta je zdravo mršavljenje?

Kako bismo se spasili epidemije gojaznosti koja hara svetom, potrebno je da budemo informisani i obavešteni o svim faktorima koji utiču na naše stanje. 

Neki ljudi će imati više problema sa skidanjem viška kilograma ukoliko pate od pomenutih bolesti, hormonskih problema, mentalnih problema i tako dalje. Uprkos tome, dijeta koja podrazumeva veći unos sveže i organske hrane je uvek bolji izbor od gotove brze hrane. 

Nezdrave dijete su one od kojih smršate prebrzo, jer se na taj način prebrzo sagorevaju masti koje u sebi sakupljaju i talože neke loše bakterije s kojima telo ponekad ne uspe da se izbori te se naglim mršavljenjem one ispuštaju u organizam odjednom i može doći do ozbiljnih posledica ako se nađete na putu napada svih tih štetnih radikala. 

S druge strane, zdrave dijete ne moraju da podrazumevaju godine i godine određenog načina ishrane: zdrava dijeta podrazumeva samo veću potrošnju od unosa – više trošenja kalorija a manje unošenja. I dalje treba pratiti uputstva nutricionista i truditi se da nikako ne pređete granicu minimalnog unosa kalorija za dnevno funkcionisanje organizma jer to može biti u nekim slučajevima čak i pogubno. 

Bilo da se odlučite na keto dijetu, biljnu dijetu, ili samo unošenje suplemenata u trenutni način ishrane, dobro je da se posavetujete sa nutricionistom i isprobate sve što mislite da može da vam pomogne – tako ćete naći onu dijetu koja vašem telu najviše odgovara i izbeći rizik od oboljevanja od pomenutih hroničnih bolesti ali i od vraćanja kilograma nakon dijete.

Da biste zdravo mršavili, pored redukcije ishrane morate uključiti i proverenu suplementaciju za mršavljenje kojom ćete ubrzati metabolizam i pomoći svom telu da sagoreva masti na zdrav i bezbedan način bez ikakvih posledica po zdravlje.